Profesor Baltazar hrvatska je animirana serija snimana od 1967. do 1978. godine u Zagreb filmu. Seriju čini 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, i do danas je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Baltazar-gradu ime je dao Pavao Štalter. Serija je postala vrlo popularna, a zabilježila je uspjeh i u inozemstvu. Radnja se vrti oko neobičnog znanstvenika Baltazara koji uz pomoć svojih izuma olakšava živote drugih ljudi iz Baltazar-grada. Profesor Baltazar simpatični je profesor iz šarolikog izmišljenog grada očigledno inspiriranog Rijekom i Zagrebom. On predstavlja dobru dušu grada kome se svi stanovnici obraćaju za rješenje njihovih neobičnih problema. Njegova univerzalnost i zanimljivost proizlazi iz činjenice da on sve probleme rješava upotrebom razuma i mašte, a ne nasiljem.

Sadržaj svakog animiranog filma je isti, profesor svojim izumima i upotrebom stroja koji proizvodi čudesne napitke rješava probleme stanovnika grada. Gledajući profesora Baltazara može se naučiti da mašta može riješiti svaki problem, da se prihvate različitosti, da budemo radosni i dobri te da se veselimo tuđoj sreći.

Evo nekoliko naslova animiranih filmova: Izumitelj cipela, Hanibalove Alpe, Leteći Fabijan, O mišu i satovima, Zvonko sa zvonika, Lavlje nevolje, Drama oko cvijeća, Operna zvijezda, Baltazarov sat, Sportski život i mnogi drugi.

Pogledaj sada animirane filmove o profesoru Baltazaru:

Profesor Baltazar: Sreća u dvoje [Sezona 1]

https://vimeo.com/246248363

Profesor Baltazar: O mišu i satovima [Sezona 1]

https://vimeo.com/246247272

Profesor Baltazar: Izumitelj cipela [Sezona 1]

https://vimeo.com/245457602

Slagalica profesor Baltazar

https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=29b12281d506

Koliko je profesor Baltazar omiljen lik govori i donja sličica koja prikazuje poštansku marku s motivom slavnoga profesora autorice Alenke Lalić koja je tiskana u 100 000 primjeraka.

Danas možeš i ti biti znanstvenik poput profesora Baltazara i izraditi sunčani sat.

Sunce, koliko je sati?

Drevne civilizacije nisu imale digitalne satove ni satove s oprugom. Koliko je sati određivalo su (i to poprilično točno) na osnovu sjene što je stvara Sunce. Jeste li raspoloženi zakoračiti u prošlost?

Potrebni su vam:

- škare

- čvrsti kartonski tanjur

- olovka

- glina glinamol, plastelin

- kompas 

- flomaster

1. Vrhom škara točno u sredini tanjura napravi rupu dovoljno veliku da kroz nju može proći olovka. Pritom pazi da se ne ozlijediš.

2. Stavi tanjur tako da donji (ravni) dio bude okrenut nagore i provuci olovku kroz rupu.

3. Ispod tanjura stavi komad gline (glinamola, plastelina) i u nju zabodi kraj olovke, tako da čvrsto stoji.

4. Iznesi improvizirani sat van (na balkon, na prozor) i uz pomoć kompasa odredi gdje se nalazi sjever. 

5. Potom blago nakrivi olovku prema sjeveru.

6. U 8 sati ujutro označi na tanjuru mjesto na koje pada sjenka olovke u tom trenutku. Ponavljajte postupak svaka dva sata i izradit ćete sunčani sat! 

Tako se označavaju sati.

Na putu koji prijeđe od izlaska do zalaska, Sunce baca sjene različitih duljina i pod različitim kutovima. Ovaj tip sata pokazuje sjenu koju stvara Sunce u različito doba dana i tako nam omogućuje da znamo koliko je sati. 

Dragi učenici do ponedjeljka uživajte, gledajte profesora Baltazara i neka vam osmjeh ne silazi s lica.